• English
info@zavod-burja.si
Zavod Burja
  • O zavodu
  • Kdo smo
    • Cilji delovanja
    • Podporniki
  • Aktivnosti
  • Dogodki
  • Projekti
    • Mladi zEKO
    • Prihodnje perspektive znanja
    • Kulturni zEKO
    • Druge perspektive znanja
    • Projekt 7D
      • Učilnica 7D
    • Manjšinske zgodbe
    • Manjšinska mladinoteka
    • Nove perspektive znanja
    • JSKD
    • Odprte roke
    • Akreditirani projekti mobilnosti Erasmus+ 2022 – 2027
  • Menu
  • Youtube
  • Facebook
SLOVENŠČINAHRVATSKIENGLISH

Burja na Pagu: kulturna dediščina kot učilnica prihodnosti

Pag, 23.6.2025

Z Burjo po Evropi v okviru programa Erasmus+

Burja na Pagu: kulturna dediščina kot učilnica prihodnosti

V drugi polovici junija 2025 smo se v okviru programa Erasmus+ mudili na mobilnostih osebja pri Turistični skupnosti mesta Pag. Program Erasmus+ že vrsto let podpira naš razvoj neformalnega izobraževanja, mobilnosti osebja in krepitev mednarodnega sodelovanja na področju učenja odraslih. Obisk na Pagu je predstavljal pomemben mejnik za širitev naših strokovnih kompetenc in krepitev sodelovanja z mednarodnimi partnerji, saj zadnja leta izvajamo kvalitetne programe izobraževanja tudi na področju rokodelskih spretnosti v kombinaciji s pridobivanjem bolj trajnostnih oblik dela in potencialom v kulturno – turističnem segmentu. Otog Pag je znan po treh stvareh – paškem siru, paški soli in pa paški čipki. In prav skrivnosti slednje so tiste, ki so naredile to učno mobilnost toliko bolj zanimivo.

Naša tričlanska ekipa je bila gostja Turistične skupnosti mesta Pag, kjer nas je prijazno prejela direktorica organizacije. Že ob začetnem srečanju je Vesna izpostavila strateški pomen kulturne in naravne dediščine Paga, predvsem pa načine, kako jo vključiti v programe neformalnega izobraževanja odraslih. Uvodna predstavitev je omogočila primerjalno razumevanje kulturne krajine Paga kot učilnice, kar je bila osnova za nadaljnje vsebine mobilnosti.

V okviru mobilnosti smo spoznali tudi Solano Pag, obsežno proizvodnjo soli, ki temelji na večstoletni tradiciji. Solana Pag, največji proizvajalec morske soli na Hrvaškem, se razprostira na približno 2 milijonih kvadratnih metrov površin, starih že tisoč let, in še danes uporablja tradicionalno tehniko pridobivanja soli s postopkom naravne evaporacije, ki vključuje vpliv sonca, vetra in zemlje, ter ročni obiranje vrste ‘fleur de sel’ (solni cvet), ročno nabranih cvetnih kristalov soli. Prepad med preteklostjo in sedanjostjo so opremili z edukativnimi delavnicami, med katerimi je bila ena od najbolj navdihujočih učno delavnica, kjer smo z izkušenimi delavci Solane Pag spoznali zgodovino, tehniko in ekološko vrednost tradicionalne proizvodnje soli, vključno z nabiranjem cvetne soli – fleur de sel – ročno, s prvinskimi orodji .

V nadaljevanju mobilnosti smo se udeležili tudi festivala paške čipke, opazovali delavnice tradicionalnega klekljanja, kot so »Čipka iz soli na foliji«, paška čipka z Jasno Magaš ter kreativna filcana čipka z umetnico Nikol Jakopić Donadić. Metodologija teh delavnic je temeljila na participatornem učenju, preko izkušnje, sodelovanja, občutenja materialov in kreativnega izražanja. To smo prepoznali kot izjemno učinkovit pristop v neformalnem izobraževanju odraslih. Skupinsko klekljanje brez vnaprej določenih vzorcev je predstavljalo proces kolektivnega ustvarjanja, kjer smo krepili medsebojno komunikacijo, timsko dinamičnost ter kulturne kompetence, hkrati pa smo raziskovali pomen senzoričnega učenja in prepletanja tradicije z inovativnimi pristopi.

Poleg samega opazovanja smo pridobili tudi dragocene vpoglede v pedagoške pristope za prenos tradicijskih rokodelskih veščin v sodobni kontekst. Naučili smo se, kako lahko te vsebine vključimo v oblikovanje novih delavnic, ki spodbujajo ustvarjalnost, medgeneracijsko sodelovanje in aktivno vključevanje odraslih v učenje. Posebej dragoceno je bilo razumevanje, kako rokodelske veščine, kot so klekljanje, filcanje in drugi obrtni postopki, lahko postanejo temelj za razvoj tržno zanimivih turističnih proizvodov – spominkov, nakita, oblačil in drugih unikatnih izdelkov. Ta znanja niso pomembna le z vidika kulturne dediščine, temveč tudi kot orodje za ekonomsko opolnomočenje naših ciljnih skupin – predvsem starejših žensk – ki se vključujejo v programe izobraževanja odraslih. S tem se krepi njihova samozavest, podjetnost in zmožnost za samostojno ustvarjanje dodatnega dohodka. Uporaba sodobnih pedagoških pristopov v kombinaciji z rokodelstvom omogoča tudi boljše vključevanje ranljivih skupin v družbo ter spodbuja trajnostni razvoj lokalnih skupnosti.

Kulturna dediščina otoka Paga se je izkazala kot učinkovito učno okolje za prenos interdisciplinarnih vsebin: zgodovine, umetnosti, rokodelstva in trajnostne naravne prakse. V pogovorih z lokalnimi ustvarjalci in strokovnjaki smo spoznali različne načine interpretacije in promocije dediščine, kar nam je dalo dodatni vpogled v to, kako vključiti ranljive skupine, naše starejše ženske, priseljenke, v izobraževalne programe ter ustvariti prostor dialoga in medkulturne izmenjave. Dobro smo se povezali z lokalno skupnostjo, izmenjali dobre prakse in pripravili možnosti za sodelovanje pri prihodnjih projektih, bodisi izvedbi skupninskih mobilnosti učečih se odraslih bodisi drugih projektih v okviru programa Erasmus+.

Ključne pridobljene kompetenca na področju metodologije neformalnega izobraževanja odraslih so bili participatorni pristopi, učenje skozi izkušnjo (experiential learning), senzorični in interdisciplinarni načini dela z naravnimi materiali. Poleg tega smo razvijali organizacijske in komunikacijske veščine, potrebne za izvedbo večjih dogodkov, kot sta takšen festival ali delavnice. Ta znanja niso pomembna le z vidika ohranjanja in reinterpretacije kulturne dediščine, temveč tudi kot orodje za ekonomsko opolnomočenje naših ciljnih skupin – predvsem starejših žensk – ki se vključujejo v programe izobraževanja odraslih. S tem se krepi njihova samozavest, podjetnost in zmožnost za samostojno ustvarjanje dodatnega dohodka. V zakulisju smo lahko iz prve roke videli, kako poteka organizacije večjih mednarodnih dogodkov na to temo. Zelene kompetence smo krepili skozi delo z lokalnimi materiali in spodbujanjem trajnostnega turizma. Kulturne in medkulturne kompetence smo razvijali preko dialoga z vključujočimi pristopi, kreativnost pa z interpretacijo zgodovine in pripovedovanja legend, kot je slikanica Legenda o paški čipki. Obisk Solane nas je dodatno osveščal o ekologiji, vrednosti lokalnih virov in povezavi družbe s tradicijo, kar bomo tudi v prihodnje vključevali v naše bodoče programe dela.

Raziskovanje tehnik ročnega nabiranja soli ‘fleur de sel’ in občutek oblasti nad naravnimi procesi sta nas navdihnila, da razvijemo projekte, ki povezujejo kulturno dediščino in trajnost. Zato v prihodnjem letu načrtujemo izmenjave z odraslimi iz Slovenije na Pagu, kjer bi spoznavali tehnične postopke, sinergijo med turizmom, izobraževanjem in lokalno skupnostjo. Prav tako nameravamo izdelati projekt, v katerem bi kulturne teme interpretirali z digitalnimi orodji, filcanje, fotografija, video, tradicionalna grafika in interaktivne publikacije ter jih predstavili kot inovativno učno pot.

Opravljena študijska mobilnosti je mnogo več kot le bila izkušnja  in izmenjava dobrih praks. Postala je vir navdiha in dober model izmenjave dobrih praks, ki je tudi temelj za razvoj novih izobraževalnih metod in programov dela. Sodelovanje s Turistično skupnostjo mesta Pag je potrdilo, da lahko kulturna dediščina (sol, čipka, pripovedništvo idr.) deluje kot močan pedagoški medij, ki gradi mostove med ljudmi, kraji in generacijami. Če kulturna dediščina lahko postane učilnica prihodnosti, potem je Pag kraj, kjer ta prihodnost že živi, tako v soli, v niti in v skupnosti, ki jo z znanjem in predanostjo ohranja ter bogati.

Burja na Pagu: kulturna baština kao učionica budućnosti

Pag, 23.06.2025.

S Burjom po Europi u okviru programa Erasmus+

Burja na Pagu: kulturna baština kao učionica budućnosti

U drugoj polovici lipnja 2025. godine, u sklopu programa Erasmus+, sudjelovali smo u mobilnosti osoblja pri Turističkoj zajednici grada Paga. Program Erasmus+ već niz godina podržava naš razvoj neformalnog obrazovanja, mobilnosti osoblja i jačanje međunarodne suradnje na području obrazovanja odraslih. Posjet Pagu predstavljao je važnu prekretnicu u širenju naših stručnih kompetencija i jačanju suradnje s međunarodnim partnerima, budući da posljednjih godina provodimo kvalitetne obrazovne programe i na području tradicijskih rukotvorina u kombinaciji s održivijim oblicima rada i potencijalom u kulturno-turističkom segmentu. Otok Pag poznat je po tri stvari – paškom siru, paškoj soli i paškoj čipki. Upravo su tajne čipke učinile ovu mobilnost dodatno zanimljivom.

Naš tročlani tim bio je gost Turističke zajednice grada Paga, gdje nas je srdačno dočekala ravnateljica organizacije. Već na prvom susretu Vesna je istaknula strateški značaj kulturne i prirodne baštine Paga, a posebno načine na koje se ona može uključiti u programe neformalnog obrazovanja odraslih. Uvodna prezentacija omogućila nam je usporedno razumijevanje kulturnog krajolika Paga kao učionice, što je postalo temelj za daljnji sadržaj mobilnosti.

U okviru mobilnosti upoznali smo i Solanu Pag – opsežnu proizvodnju soli koja se temelji na višestoljetnoj tradiciji. Solana Pag, najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj, prostire se na oko 2 milijuna četvornih metara površine starog tisuću godina i još uvijek koristi tradicionalnu tehniku dobivanja soli prirodnom evaporacijom, koja uključuje utjecaj sunca, vjetra i zemlje te ručno branje vrste ‘fleur de sel’ – cvijeta soli. Pukotinu između prošlosti i sadašnjosti ispunili su edukativnim radionicama, od kojih je jedna od najinspirativnijih bila upravo radionica gdje smo s iskusnim djelatnicima Solane Pag upoznali povijest, tehniku i ekološku vrijednost tradicionalne proizvodnje soli, uključujući ručno prikupljanje cvijeta soli uz pomoć izvornih alata.

U nastavku mobilnosti sudjelovali smo i na Festivalu paške čipke te promatrali radionice tradicionalnog čipkarstva, poput “Čipke od soli na foliji”, paške čipke s Jasnom Magaš te kreativne čipke u tehnici filcanja s umjetnicom Nikol Jakopić Donadić. Metodologija tih radionica temeljila se na participativnom učenju, kroz iskustvo, suradnju, osjetilni kontakt s materijalima i kreativno izražavanje. Prepoznali smo to kao izuzetno učinkovit pristup u neformalnom obrazovanju odraslih. Grupno čipkarstvo bez unaprijed zadanih uzoraka predstavljalo je proces kolektivnog stvaranja, gdje smo jačali međusobnu komunikaciju, timsku dinamiku i kulturne kompetencije, a istovremeno istraživali značenje osjetilnog učenja i prožimanja tradicije s inovativnim pristupima.

Osim samog promatranja, stekli smo i dragocjene uvide u pedagoške pristupe za prijenos tradicionalnih rukotvorina u suvremeni kontekst. Naučili smo kako ove sadržaje možemo uključiti u oblikovanje novih radionica koje potiču kreativnost, međugeneracijsku suradnju i aktivno uključivanje odraslih u učenje. Posebno dragocjeno bilo je razumijevanje kako rukotvorine, poput čipkarstva, filcanja i drugih obrta, mogu postati temelj za razvoj tržišno zanimljivih turističkih proizvoda – suvenira, nakita, odjeće i drugih unikatnih predmeta. Ta znanja nisu važna samo s aspekta očuvanja kulturne baštine, već i kao alat za ekonomsko osnaživanje naših ciljanih skupina – prvenstveno starijih žena – koje se uključuju u programe obrazovanja odraslih. Time se jača njihovo samopouzdanje, poduzetnost i sposobnost samostalnog stvaranja dodatnih prihoda. Primjena suvremenih pedagoških pristupa u kombinaciji s rukotvorinama omogućava i bolje uključivanje ranjivih skupina u društvo te potiče održivi razvoj lokalnih zajednica.

Kulturna baština otoka Paga pokazala se kao učinkovito okruženje za prijenos interdisciplinarnih sadržaja: povijesti, umjetnosti, rukotvorstva i održive prakse s prirodnim resursima. U razgovorima s lokalnim umjetnicima i stručnjacima upoznali smo različite načine interpretacije i promocije baštine, što nam je dalo dodatni uvid u to kako uključiti ranjive skupine – naše starije žene, doseljenice – u obrazovne programe i stvoriti prostor za dijalog i međukulturnu razmjenu. Uspješno smo se povezali s lokalnom zajednicom, razmijenili dobre prakse i otvorili mogućnosti za suradnju na budućim projektima, bilo da se radi o grupnim mobilnostima učenika odraslih, bilo o drugim projektima u okviru programa Erasmus+.

Ključne stečene kompetencije na području metodologije neformalnog obrazovanja odraslih uključuju participativne pristupe, učenje kroz iskustvo, osjetilne i interdisciplinarne načine rada s prirodnim materijalima. Uz to, razvijali smo organizacijske i komunikacijske vještine potrebne za provedbu većih događanja, poput festivala i radionica. Ta znanja nisu važna samo za očuvanje i reinterpretaciju kulturne baštine, već i kao sredstvo za ekonomsko osnaživanje ciljanih skupina – posebno starijih žena – koje se uključuju u obrazovne programe. Time se jača njihovo samopouzdanje, poduzetnost i sposobnost samostalnog stvaranja dodatnih prihoda. Iza kulisa imali smo priliku iz prve ruke vidjeti kako izgleda organizacija većih međunarodnih događanja na ovu temu. Zelene kompetencije razvijali smo kroz rad s lokalnim materijalima i poticanje održivog turizma. Kulturne i međukulturne kompetencije razvijali smo kroz dijalog i uključive pristupe, a kreativnost kroz interpretaciju povijesti i pripovijedanje legendi, poput slikovnice “Legenda o paškoj čipki”. Posjet Solani dodatno nas je osvijestio o ekologiji, vrijednosti lokalnih resursa i povezanosti društva s tradicijom, što ćemo nastaviti uključivati u naše buduće programe rada.

Istraživanje tehnike ručnog branja soli ‘fleur de sel’ i osjećaj kontrole nad prirodnim procesima nadahnuli su nas da razvijemo projekte koji povezuju kulturnu baštinu i održivost. Stoga za iduću godinu planiramo razmjene s odraslima iz Slovenije na Pagu, gdje bi se upoznavali s tehničkim postupcima, sinergijom turizma, obrazovanja i lokalne zajednice. Također planiramo osmisliti projekt u kojem bi se kulturne teme interpretirale digitalnim alatima – filcanjem, fotografijom, videom, tradicionalnom grafikom i interaktivnim publikacijama – i predstavile kao inovativni put učenja.

Ova studijska mobilnost bila je mnogo više od običnog iskustva i razmjene dobrih praksi. Postala je izvor nadahnuća i dobar model razmjene, koji može biti temelj za razvoj novih obrazovnih metoda i programa rada. Suradnja s Turističkom zajednicom grada Paga potvrdila je da kulturna baština (sol, čipka, pripovijedanje itd.) može djelovati kao snažan pedagoški medij koji gradi mostove među ljudima, mjestima i generacijama. Ako kulturna baština može postati učionica budućnosti, onda je Pag mjesto gdje ta budućnost već živi – u soli, u niti i u zajednici koja je znanjem i predanošću čuva i obogaćuje.

Burja on Pag: Cultural Heritage as the Classroom of the Future

Pag, 23.6.2025

With Burja Across Europe within the Erasmus+ Program

Burja on Pag: Cultural Heritage as the Classroom of the Future

In the second half of June 2025, we took part in a staff mobility visit at the Pag Tourist Board within the Erasmus+ programme. For many years, Erasmus+ has supported our development in non-formal education, staff mobilities, and the strengthening of international cooperation in the field of adult learning. The visit to Pag marked a significant milestone in expanding our professional competencies and enhancing cooperation with international partners. In recent years, we have been implementing high-quality education programmes focused on traditional crafts, combined with the promotion of more sustainable forms of work and cultural-tourism potential. The island of Pag is known for three things – Pag cheese, Pag salt, and Pag lace. It was precisely the secrets of the latter that made this learning mobility particularly fascinating.

Our three-member team was hosted by the Pag Tourist Board, where we were warmly welcomed by the director of the organization. At the initial meeting, Vesna emphasized the strategic importance of the island’s cultural and natural heritage, particularly the ways in which it can be integrated into non-formal adult education programmes. Her introductory presentation offered a comparative understanding of Pag’s cultural landscape as a classroom, which served as the foundation for the rest of our mobility content.

During the mobility, we also visited the Pag Saltworks – a vast salt production facility rooted in centuries of tradition. As the largest sea salt producer in Croatia, the Pag Saltworks stretches across approximately 2 million square meters of land, shaped by a thousand years of salt-making. It still uses the traditional technique of natural evaporation involving the sun, wind, and soil, along with the manual harvesting of ‘fleur de sel’ – delicate salt flower crystals. The gap between past and present is bridged through educational workshops, and one of the most inspiring experiences was a hands-on workshop where we learned about the history, technique, and ecological value of traditional salt production directly from the skilled workers of Pag Saltworks, including the manual harvesting process with primitive tools.

Later in the mobility programme, we attended the Pag Lace Festival and observed various lace-making workshops such as “Salt Lace on Foil,” Pag lace with Jasna Magaš, and creative felt lace with artist Nikol Jakopić Donadić. The methodology of these workshops was based on participatory learning through experience, sensory engagement with materials, collaboration, and creative expression. We recognised this as an extremely effective approach to non-formal adult education. Group lace-making without predefined patterns encouraged collective creation, improved mutual communication, team dynamics, and cultural competencies, while also exploring the importance of sensory learning and the fusion of tradition with innovative approaches.

In addition to observation, we gained valuable insights into pedagogical strategies for transferring traditional craft skills into a contemporary context. We learned how to integrate such content into the design of new workshops that promote creativity, intergenerational cooperation, and active adult participation in learning. Especially valuable was understanding how craft skills such as lace-making, felting, and other traditional techniques can serve as a foundation for developing market-attractive tourist products – souvenirs, jewellery, clothing, and other unique handmade items. This knowledge is not only significant from the perspective of cultural heritage preservation but also as a tool for the economic empowerment of our target groups – primarily older women – who participate in adult education programmes. It helps strengthen their self-confidence, entrepreneurship, and ability to generate additional income. The use of modern pedagogical approaches combined with craftwork also enables greater social inclusion of vulnerable groups and fosters sustainable development in local communities.

The cultural heritage of the island of Pag proved to be a highly effective learning environment for conveying interdisciplinary content: history, art, handicrafts, and sustainable natural practices. Through conversations with local artists and experts, we discovered various ways of interpreting and promoting heritage. This gave us further insight into how to involve vulnerable groups – our older women, immigrant women – in educational programmes while creating a space for dialogue and intercultural exchange. We built strong connections with the local community, exchanged best practices, and explored future opportunities for cooperation, whether through adult learner group mobilities or other Erasmus+ projects.

Key competencies gained in the field of non-formal adult education methodology included participatory approaches, experiential learning, sensory engagement, and interdisciplinary work with natural materials. We also developed organisational and communication skills necessary for running large-scale events such as festivals or workshops. These competencies are important not only for preserving and reinterpreting cultural heritage but also as a means to economically empower our target groups – primarily older women – in adult learning programmes. This strengthens their confidence, entrepreneurial mindset, and capacity to generate income independently. Behind the scenes, we had the chance to observe the organisation of major international events on this topic firsthand. We also enhanced our green skills through working with local materials and promoting sustainable tourism. Cultural and intercultural competencies were developed through inclusive dialogue-based approaches, while creativity flourished through the interpretation of history and storytelling, such as in the picture book The Legend of Pag Lace. The visit to the Saltworks also deepened our awareness of ecology, the value of local resources, and the bond between community and tradition – all elements we plan to integrate into future educational programmes.

Exploring the techniques of hand-harvesting fleur de sel and experiencing control over natural processes inspired us to develop projects that connect cultural heritage and sustainability. In the coming year, we plan to organise adult exchanges from Slovenia to Pag, where participants will explore technical processes and the synergy between tourism, education, and the local community. We also aim to develop a project in which cultural themes will be interpreted through digital tools – felting, photography, video, traditional printmaking, and interactive publications – and presented as an innovative learning path.

This study mobility was much more than just an experience or a sharing of best practices. It became a source of inspiration and a strong model for exchange, providing a foundation for the development of new educational methods and programme design. Our collaboration with the Pag Tourist Board confirmed that cultural heritage (salt, lace, storytelling, etc.) can serve as a powerful pedagogical medium, building bridges between people, places, and generations. If cultural heritage can become the classroom of the future, then Pag is a place where that future already lives – in its salt, in its thread, and in the community that preserves and enriches it with knowledge and dedication.

FOTO

Vizitka

Zavod Burja
Ulica XIV. Divizije 10
3272 Rimske Toplice
e: info@zavod-burja.si
M: +386 41 577 074

Varstvo osebnih podatkov

Akreditacija Erasmus+ podeljena Zavodu Burja

Partnerji

PartnerjiPartnerji

Partnerji

PartnerjiPartnerji
Ministrstvo za kulturo Republike Slovenije je dne 17.12.2019 Zavodu Burja podelilo Status organizacije v javnem interesu na področju kulture.
Pisma iz Kraljeva – Na mostovih besed in v ritmu skupnosti Med reko Neretvo in idejami lokalne skupnosti
Scroll to top