Delovni obisk pri partnerski organizaciji EURAC Research, Bolzano, Italija
Z BURJO PO EVROPI V OKVIRU PROGRAMA ERASMUS+
S projektom Nove perspektive znanja izvajamo učne mobilnosti osebja za izboljšanje praks neformalnega izobraževanja pripadnikov manjšin
Delovni obisk pri partnerski organizaciji EURAC Research, Bolzano, Italija
Južna Tirolska je italijanska avtonomna provinca, ki šteje nekaj več kot pol milijona prebivalcev. Leži v osrčju Dolomitov, tik ob meji z Avstrijo in Švico. Specifična je zaradi svojega večetničnega in večjezičnega okolja. V njej živi več kot 62% nemško govorečega, 23% italijansko govorečega in 4% reto romansko govorečega prebivalstva. Navkljub težki polpretekli zgodovini in turbulentnim političnim dogodkom, ki so provinco zaznamovali v 20. stoletju, je Južna Tirolska danes najbogatejša regija Italije, ena od najbogatejših regij Evropske unije in simbol večetničnega sožitja.
Prebivalci so dosegli visoko stopnjo pokrajinske avtonomije, popolno uveljavitev manjšinskih pravic, stalne finančne prilive EU ter visoko gospodarsko razvitost in bogato kulturno življenje. Izkoristili so potenciale, kljub temu da živijo na obrobju in razvili različne veje gospodarstva, ki temelji predvsem na turizmu ter vzpostavili čezmejno sodelovanje na gospodarski, kulturni, izobraževalni in raziskovalni ravni.
Bolzano, z nekaj več kot 100.000 prebivalci, je prestolnica Južne Tirolske. V njej je bil leta 1992 ustanovljen EURAC, privatni raziskovalni center, v katerem v enajstih različnih inštitutih deluje več kot 500 ljudi. Med njimi deluje tudi Inštitut za manjšinske pravice, katerega sva v okviru projekta Nove perspektive znanja obiskala predstavnika Zavoda Burje. Projekt se znotraj programa Erasmus+ izvaja z namenom izboljšanja praks neformalnega izobraževanja pripadnikov manjšin, živečih v Sloveniji.
Da bi izboljšali način motivacije pripadnikov manjšinskih skupnosti za udeležbo v neformalnem izobraževanju, smo po priporočilu katedre za mednarodne odnose Fakultete za družbene vede v Ljubljani navezali stik z inštitutom. Inštitut za manjšinske pravice velja za enega najbolj renomiranih v Evropi.
Izvedba mobilnosti je izhajala iz dejanskih potreb naše organizacije na področju sistemskih sprememb, ki se tičejo neformalnega izobraževanja manjšinskih pripadnikov. Naši pripadniki se med seboj organizirano združujejo, svoje aktivnosti povezovanja pa večinoma dojemajo le kot obliko sprostitve. Pripadniki večinoma niso dovolj motivirani za vključevanje v izobraževalne, kulturne in delovne procese, s katerimi bi izboljšali integracijo v lokalno okolje. To je povezano tudi s pomanjkanjem primernih kulturno – izobraževalnih programov ter pomanjkanjem zavedanja o pomembnosti vseživljenjskega izobraževanja.
Skozi obisk na delovnem mestu gostujoče organizacije smo poizkusili pridobiti nekatere nove odgovore, določena znanja in izkušnje za zmanjševanje ovir, ki bi izboljšale motivacijo manjšinskih pripadnikov za izobraževanjem. Sočasno smo želeli spoznati drugačne modele in metodologije izobraževanja, z upoštevanjem specifičnih kulturnih, socialnih in družbenih posebnosti manjšinskih pripadnikov.
Inštitut za manjšinske pravice EURAC izvaja temeljne raziskave na področju zaščite manjšin in upravljanja kulturne raznolikosti. Osredotoča se na vprašanja kohezije in upravljanja v večetničnih družbah, vključno z novimi izzivi, povezanimi z migracijo na ozemlja, v katerih živijo manjšine. Poleg izvajanja raziskav, inštitut objavlja različne akademske publikacije ter ponuja svetovanje in usposabljanje o manjšinskih pravicah po vsem svetu. Inštitut se osredotoča na upravljanje etnične in kulturne raznolikosti, kot orodja za dosego teh ciljev. Inštitut je močno vpet v oblikovanje različnih evropskih politik na omenjenem področju, sodeluje z različnimi odločevalci na vseh ravneh, s formalnimi in neformalnimi ustanovami za izobraževanje, izvaja evropske projekte, organizira konference, letne šole in izobraževalne delavnice.
Sedež inštituta je v stavbi, ki so jo leta 1930 izgradili za namen delovanja podmladka italijanske fašistične stranke. Danes na tem mestu v okviru EURAC-a deluje ena največjih knjižnic strokovne literature v Evropi – na temo sožitja, kulturne raznolikosti in nediskriminacije. V moderno dodelanem kompleksu so poleg prostorov podpornih služb in inštitutov, za delovanje na voljo tudi različne predavalnice, laboratoriji in pisarne za gostujoče raziskovalce.
Pogovorili smo se s strokovnjaki, ki so v zadnjih 25 letih pomagali oblikovati model večetničnega sožitja Južne Tirolske. V imenu EURAC-a so nas sprejeli dr. Günther Rautz, direktor inštituta za manjšinske pravice, dr. Roberta Medda – Windischer, vodja ekipe raziskovalcev, raziskovalci dr. Andrea Carlà, Sergiu Constantin, Marc Röggla ter prof. dr. Georg Grote.
Čeprav Slovenija ni v primarnem fokusu njihovega dela, so predstavniki dobro informirani s problematiko pri nas, saj skozi različne mednarodne projekte sodelujejo tudi z drugimi slovenskimi strokovnjaki in organizacijami. Skozi naš obisk smo hitro našli veliko skupnih točk in konstruktivno prehajali med različnimi polji problematike. Delovni sestanki so potekali v sproščenem in kolegialnem vzdušju, kakršnega sodelavci EURACA tudi sicer gojijo v medsebojnih odnosih.
Gostitelji so nam podrobno razkazali celotni raziskovalni center, predstavili delovanje različnih inštitutov in predstavili logistične zmogljivosti centra, ki so res občudovanja vredne. Predstavili so nam svoje publikacije in različna učna gradiva, oddelke, organizacijo delovanja, metodologijo dela, način komunikacije, vire financiranja, vpetost v lokalno, nacionalno in mednarodno okolje ter različne projekte, konference in delavnice.
Na delovnih sestankih smo se dotaknili tudi specifične problematike novih manjšin v Sloveniji in možnosti nadgradnje modela neformalnega izobraževanja. Primerjali smo različne obstoječe modele in pristope pri delu z manjšinami, ker se ustavno – zakonodajni okvirji varovanja manjšin in njihovo življenjsko okolje v različnih državah ali avtonomnih regijah razlikujejo. Strinjali smo se, da je za konkretnejši sistematski napredek potrebno sočasno delati tako na zakonodajni, strateški in operativni ravni. Skozi sodelovanje z različnimi deležniki je potrebno ustvarjati sinergijske učinke z namenom osveščanja problematike, spreminjanja družbene klime in iskanja primernih rešitev.
Predstavniki inštituta so poudarili, da je potrebno nenehno analizirati potrebe manjšinske skupnosti, saj novi časi vedno prinašajo nove izzive. Poudarili so pomen združevanja klasičnih in digitalno usmerjenih metodologij izobraževanja.
Eden od zaključkov našega obiska je bil, da za začetek sistemskih premikov ni nikoli prepozno. Prav zgodovina več etničnih odnosov Južne Tirolske je temu najboljši primer. Da bi lahko bolje razumeli vso kompleksnost zgodovine, ki na nekaterih področjih še vedno obremenjuje sožitje in napredek, je poskrbel prof. dr. Georg Grote, ki kot zgodovinar deluje znotraj inštituta.
Prof. Grote nam je uvodoma predstavil različna turbulentna obdobja zgodovine Južne Tirolske, od zadnjih dni Avstro Ogrske pa do danes. Kasneje nas je popeljal skozi Bolzano, kjer smo obiskali različne simbole večetničnega sobivanja. Med drugim smo pogledali stalno razstavo muzeja v okviru 30 metrov visokega slavoloka zmage, katerega so italijanski fašisti na ukaz Mussolinija zgradili leta 1928. Spomenik je tedaj ločeval stari, pretežno germansko naseljen del mesta in novi, katerega so za italijanske priseljence zgradili v času fašizma med obema vojnama.
Slavolok je bil dolga leta simbol etničnih trenj in razdvojenosti, saj sta obe dominantni etnični skupini v njem videli različno simboliko. Predstavniki obeh skupnosti so nekaj let nazaj le našli primerno rešitev. Leta 2014 so v podnožju istega uredili muzej, ki prikazuje zgodovino pokrajine s fokusom na fašizmu in nacistični okupaciji. S tem so razelektrili veliko etničnih trenj. Muzej je leta 2016 dobil nagrado Evropske komisije za najboljši evropski muzej leta.
Ne glede na vrsto uglednih ljudi, ki prihajajo s področja Južne Tirolske, pa je svetovno najbolj znan ‘pripadnik’ province 5400 let stara ledeniška mumija – Ötzi, ki letno privablja na tisoče obiskovalcev. Na ogled je v južnotirolskem arheološkem muzeju v Bolzanu.
Working visit to EURAC Research, Bolzano, Italy
Under the New Perspectives of Knowledge project we implement staff learning mobility to improve the practices of non-formal education for minorities in Slovenia
South Tyrol is Italy’s autonomous province, with a population of just over half a million. It lies in the heart of the Dolomites, just off the border with Austria and Switzerland. It is specific province due to its multi-ethnic and multilingual environment. It is home to more than 62% of the German-speaking, 23% of the Italian-speaking and 4% of the Ladin (Rhaeto – Romans) speaking population. Despite the difficult history and turbulent political events that marked the province in the 20th century, South Tyrol is today the richest region of Italy, one of the richest regions of the European Union and a symbol of multi-ethnic coexistence.
The inhabitants have achieved a high degree of provincial autonomy, full extend of minority rights, constant EU financial inflows, with high economic development and rich cultural life. They have exploited their potentials despite living on the outskirts and developed different branches of the economy based mainly on tourism. They have also established cross-border cooperation at the economic, cultural, educational and research levels.
Bolzano, with a population of just over 100,000, is the capital of South Tyrol. EURAC is a private research centre, founded in 1992 and employs over 500 people in eleven different institutes. Among them is also the Institute for Minority Rights. The representatives of the Institute Burja visited EURAC as part of the project New Perspectives of Knowledge. The project is being implemented within the Erasmus+ programme with the aim of improving the non-formal educational practices for minorities living in Slovenia.
In order to improve the motivation of minorities to participate in non-formal education, we contacted the Institute upon the recommendation of the Faculty of Social Sciences in Ljubljana. The Institute for Minority Rights is considered as one of the most renowned in Europe.
The intended mobility was based on the actual needs of our organization in the field of systemic changes concerning the non-formal education of minority members. Our target members are organized in many ways, but they mostly perceive their networking activities as a form of relaxation. For the most part, adherents are not sufficiently motivated to engage in educational, cultural and work processes to improve integration into the local environment. This is also linked to a lack of appropriate cultural and educational programs and a lack of awareness of the importance of lifelong learning.
With a visit to the host organization, we tried to gain some new answers, knowledge and experience to reduce barriers that would improve the motivation of minority members to attend education. At the same time, we wanted to learn about different educational models and methodologies, taking into account the specific cultural, social and social characteristics of minority members.
EURAC’s Institute for Minority Rights conducts basic research in the field of protection of minorities and the management of cultural diversity. It focuses on issues of cohesion and governance in multi-ethnic societies, including the new challenges related to migration into territories inhabited by minorities. Besides its expertise in conducting basic and applied research, the institute publishes various high-end academic publications, and offers consultancy and training on minority rights worldwide. The institute focuses on managing ethnic and cultural diversity as a tool to achieve these goals. The Institute is also involved in development of different European minority policies, cooperates with various decision makers, with formal and informal educational institutions, implements European projects and organizes conferences, summer schools and training workshops.
The institute’s headquarters is in a building erected in 1930 for the purpose of the youth members of the Italian fascist party. Today, one of the largest European libraries of professional literature on coexistence, cultural diversity and non-discrimination operates there within EURAC. In addition to the space for institutes and support service, the modern complex is equipped with various lecture rooms, laboratories and offices for visiting researchers.
We spoke with experts who have helped to shape the model of multi-ethnic coexistence of South Tyrol over the past 25 years. In the name of EURAC we were greeted by dr. Günther Rautz, Director of the Institute for Minority Rights, dr. Roberta Medda – Windischer, Research group leader, researchers dr. Andrea Carlà, Sergiu Constantin, Marc Röggla and prof. dr. Georg Grote.
Although Slovenia is not the prime focus of their work, the representatives are well informed about the problem in our country, as they cooperate with other Slovenian experts and organizations through various international projects. Throughout our visit, we quickly found many areas of common concerns and worked constructively across different fields of the problematics. Work meetings were held in a relaxed and collegial atmosphere, which is also cultivated by EURAC staff in mutual relations.
The hosts showed us the research centre, presented the work of the various institutes and presented the logistic capabilities of the centre, which are really admirable. They also presented us their publications and various teaching materials, departments, organization of work, methodology of work, methodology of communication, sources of funding, involvement in local, national and international environment and various implemented projects, conferences and workshops.
At specific working meetings, we also touched the specific issues of new minorities in Slovenia and the possibility of upgrading the model of non-formal education. We compared different existing models and approaches to dealing with minorities, because the constitutional and legislative frameworks for protecting minorities and their members differ from country to country or autonomous region. We agreed that concrete, systematic progress requires concurrent work at the legislative, strategic and operational levels. Through cooperation with various stakeholders, it is necessary to create synergistic effects in order to raise awareness of the problem, change the social climate and find suitable solutions.
Representatives of the Institute stressed the need to constantly analyse the needs of the minority community, as new times always bring new challenges. They emphasized the importance of combining classical and digitally oriented education methodologies.
One of the conclusions of our visit was that it is never too late to start systemic changes. It is the history of multi-ethnic relations in South Tyrol that is the best example of this. In order to be able to proper understand the complexity of history, which still burdens coexistence and progress in some areas, we have talked to prof. dr. Georg Grote, who works as an historian within the Institute.
Prof. Grote introduced us to various turbulent periods in the history of South Tyrol, from the last days of Austro – Hungarian Empire to the present days. He later guide us through Bolzano, where we visited various symbols of multi-ethnic coexistence. Among other things, we visited the permanent exhibition of the museum within the 30-meter-high Victory Monument, which was built in the fascist era on the request of Mussolini in 1928. The monument was at that time separating the old, predominantly German-populated part of the city and the new part of the city, built for Italian immigrants during fascism era between two wars.
The monument has been a symbol of ethnic friction and separation for many years, as both dominant ethnic groups saw its different symbolism. A couple of years ago, representatives of both ethnic communities found a suitable solution. In 2014, a museum focussing on the history of the monument, within the context of Fascism and the Nazi occupation, was set up. This has cleared up a lot of ethnic friction. In 2016, the Museum received the Award for Best European Museum of the Year by the European Commission.
Regardless of the various prominent people who come from the region of South Tyrol, the world’s most famous ‘member’ of the province is a 5400 year old glacial mummy – Ötzi, which attracts thousands of visitors annually. It is on display at the South Tyrol Museum of Archaeology in Bolzano.
Radna posjeta istraživačkom centru EURAC, Bolzano, Italija
U okviru projekta Nove perspektive znanja provodimo mobilnosti osoblja kako bismo poboljšali prakse neformalnog obrazovanja manjina u Sloveniji
Južni Tirol je autonomna provincija Italije s populacijom od nešto više od pola milijuna. Leži u srcu Dolomita, tik uz granicu s Austrijom i Švicarskom. Specifična je zbog svog multietničkog i višejezičnog okruženja. U njemu živi više od 62% njemačko govornog stanovništva, 23% stanovništva govori Talijanski a 4% stanovništva Ladinski. Unatoč teškoj povijesti i burnim političkim događajima koji su obilježili pokrajinu u 20. stoljeću, Južni Tirol je danas najbogatija regija Italije, jedna od najbogatijih regija Europske unije i simbol multietničkog suživota.
Stanovnici su postigli visok stupanj autonomije, potpuno proširili prava manjina, osigurali stalni financijski priljev iz EU, uz visok gospodarski razvoj i bogat kulturni život. Iskoristili su svoje potencijale usprkos životu na periferiji i razvili različite grane gospodarstva, utemeljene uglavnom na turizmu. Također, uspostavili su prekograničnu suradnju na gospodarskoj, kulturnoj, obrazovnoj i istraživačkoj razini.
Bolzano, s nešto više od 100.000 stanovnika, je glavni grad Južnog Tirola. U njemu je 1992. godine osnovan EURAC, privatni istraživački centar koji zapošljava više od 500 zaposlenika u jedanaest različitih instituta. Među njima je i Institut za manjinska prava. Predstavnici Instituta Burja posjetili smo EURAC u sklopu projekta Nove perspektive znanja. Projekt se provodi u okviru programa Erasmus+, s ciljem poboljšanja neformalnih obrazovnih praksi za manjine živuće u Sloveniji. Kako bismo poboljšali motivaciju manjina za sudjelovanje u neformalnom obrazovanju, kontaktirali smo Institut na preporuku Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani. Institut za manjinska prava smatra se jednim od najcjenjenijih u Europi.
Predviđena mobilnost temeljila se na stvarnim potrebama naše organizacije u području sistemskih promjena koje se tiču neformalnog obrazovanja pripadnika manjina. Naši članovi manjina organizirani su kroz više načina, ali većinom svoje aktivnosti doživljavaju kao oblik opuštanja. Većinom nisu dovoljno motivirani za sudjelovanje u obrazovnim, kulturnim i radnim procesima kako bi poboljšali svoju integraciju u lokalno okruženje. To je također povezano s nedostatkom odgovarajućih kulturnih i obrazovnih programa i nedostatkom svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja.
Posjetom EURAC-u pokušali smo steći neke nove odgovore, znanja i iskustva kako bismo umanjili prepreke i poboljšali motivaciju pripadnika manjina da pohađaju naše obrazovne aktivnosti. Ujedno smo htjeli proučiti različite obrazovne modele i metodologije, uzimajući u obzir specifične kulturne, društvene i socijalne karakteristike pripadnika manjina.
EURAC-ov institut za manjinska prava provodi temeljna istraživanja na području zaštite manjina i upravljanja kulturnom raznolikošću. Fokusira se na pitanja kohezije i upravljanja u multietničkim društvima, uključujući nove izazove povezane s migracijom na područja u kojima žive manjine. Osim svoje stručnosti u provođenju temeljnih i primijenjenih istraživanja, institut objavljuje razne akademske publikacije, te nudi savjetovanje i obuku o pravima manjina širom svijeta. Institut se fokusira na upravljanje etničkom i kulturnom raznolikošću, kao alatima za postizanje tih ciljeva. Institut je također uključen u razvoj različitih europskih manjinskih politika, surađuje s različitim sudionicima, s formalnim i neformalnim obrazovnim ustanovama, provodi europske projekte i organizira konferencije, ljetne škole i radionice za obuku.
Sjedište instituta je u zgradi koju su 1930. godine izgradili za potrebe mladih članova talijanske fašističke stranke. Danas u okviru EURAC-a djeluje jedna od najvećih europskih knjižnica stručne literature o suživotu, kulturnoj raznolikosti i nediskriminaciji. Uz prostore različitih instituta i pomoćne službe, moderan kompleks je opremljen raznim predavaonicama, laboratorijama i uredima za gostujuće istraživače.
Razgovarali smo sa stručnjacima koji su pomogli u oblikovanju modela multietničkog suživota Južnog Tirola u posljednjih 25 godina. U ime EURAC-a pozdravio nas je dr. Günther Rautz, ravnatelj Instituta za manjinska prava, dr. Roberta Medda – Windischer, vođiteljica istraživačke grupe, istraživači dr. Andrea Carlà, Sergiu Constantin, Marc Röggla i prof. dr. Georg Grote.
Iako Slovenija nije u glavnom fokusu njihova rada, predstavnici su dobro upoznati s problematikom u našoj zemlji, jer kroz razne međunarodne projekte surađuju s drugim slovenskim stručnjacima i organizacijama. Tijekom posjete brzo smo pronašli mnoga zajednička polja i konstruktivno surađivali na različitim područjima problematike. Radni sastanci održani su u opuštenoj i kolegijalnoj atmosferi, kakvu osoblje EURAC-a njeguje i u međusobnim odnosima.
Domaćini su nas proveli kroz istraživački centar, predstavili rad različitih instituta i prezentirali logističke mogućnosti centra koje su zaista impozantne. Predstavili su nam i svoje publikacije, razne nastavne materijale, organizaciju i metodologiju rada, metodologiju komunikacije, izvore financiranja, uključenost u lokalno, nacionalno i međunarodno okruženje te razne realizirane projekte, konferencije i radionice.
Na konkretnim radnim sastancima dotakli smo se i specifičnih pitanja novih manjina u Sloveniji te mogućnosti nadogradnje modela neformalnog obrazovanja. Usporedili smo različite postojeće modele i pristupe rada s manjinama, jer se ustavni i zakonodavni okviri zaštite manjina razlikuju od zemlje do zemlje ili autonomne regije. Složili smo se da konkretan, sustavni napredak zahtijeva istodobni rad na zakonodavnoj, strateškoj i operativnoj razini. Kroz suradnju s različitim sudionicima potrebno je stvoriti sinergijske učinke kako bi se podigla svijest o problematici manjina, promijenila društvena klima i pronašla odgovarajuća rješenja.
Predstavnici Instituta istaknuli su potrebu stalne analize potreba manjinske zajednice, jer novo vrijeme uvijek sa sobom donosi i nove izazove. Naglasili su važnost kombiniranja klasičnih i digitalno orijentiranih obrazovnih metodologija.
Jedan od zaključaka naše posjete bio je da nikad nije kasno za pokretanje sistemskih promjena. Povijest multietničkih odnosa u Južnom Tirolu najbolji je takav primjer. Kako bismo mogli ispravno razumjeti složenu povijest koja još uvijek opterećuje suživot i napredak na nekim područjima, razgovarali smo s prof. dr. Georg Grote-om, koji djeluje kao povjesničar u Institutu.
Profesor Grote upoznao nas je s raznim burnim periodima u povijesti Južnog Tirola, od posljednjih dana Austro – Ugarske pa do danas. Kasnije nas je vodio i kroz Bolzano, gdje smo posjetili razne simbole multietničkog suživota. Između ostalog, posjetili smo stalnu postavu muzeja unutar 30 metara visokog spomenika pobjede, koji je na zahtjev Mussolinija sagrađen u 1928. godine. Spomenik je u to vrijeme razdvajao stari, pretežno njemački – naseljen dio grada i novi dio grada, sagrađen za talijanske doseljenike tijekom ere fašizma između dva rata.
Spomenik je dugi niz godina bio simbol etničkog trenja i razdvojenosti, jer su obje dominantne etničke skupine u njemu vidjele različitu simboliku. Prije nekoliko godina predstavnici obje etničke zajednice ipak su pronašli prikladno rješenje. 2014. godine je postavljen muzej koji se fokusira na povijest spomenika, u kontekstu fašizma i nacističke okupacije. Takav pristup je uklonio mnogo međuetničkih trenja. Muzej je 2016. od Europske komisije dobio nagradu za najbolji europski muzej godine.
Bez obzira na različite istaknute ljude koji dolaze iz Južnog Tirola, u svijetu najpoznatiji ‘pripadnik’ provincije je 5400 godina stara mumija iz ledenjaka – Ötzi koji godišnje privlači tisuće posjetitelja. Izložen je u Arheološkom muzeju Južnog Tirola u Bolzanu.
Vizitka
Zavod Burja
Ulica XIV. Divizije 10
3272 Rimske Toplice
e: info@zavod-burja.si
M: +386 41 577 074
Akreditacija Erasmus+ podeljena Zavodu Burja