• English
info@zavod-burja.si
Zavod Burja
  • O zavodu
  • Kdo smo
    • Cilji delovanja
    • Podporniki
  • Aktivnosti
  • Dogodki
  • Projekti
    • Mladi zEKO
    • Prihodnje perspektive znanja
    • Kulturni zEKO
    • Druge perspektive znanja
    • Projekt 7D
      • Učilnica 7D
    • Manjšinske zgodbe
    • Manjšinska mladinoteka
    • Nove perspektive znanja
    • JSKD
    • Odprte roke
    • Akreditirani projekti mobilnosti Erasmus+ 2022 – 2027
    • Pop Art Mladih
  • Menu
  • Youtube
  • Facebook
SLOVENŠČINAHRVATSKIENGLISH

To, kar nas povezuje, od Rimskih Toplic do Sremskih Karlovcev

Sremski Karlovci, 05.10.2026

Z Burjo po Evropi v okviru programa Erasmus+

To, kar nas povezuje, od Rimskih Toplic do Sremskih Karlovcev

Naša skupinska mobilnost odraslih udeležencev programa Erasmus+, z delovnim naslovom To kar nas povezuje (Ono što nas spaja), od Rimskih Toplic do Sremskih Karlovcev, je potekala med 1. in 3. oktobrom 2026 v Sremskih Karlovcih, v Srbiji. Organizirala sta jo Zavod Burja in gostiteljska organizacija Matej Terra Ground. Sodelovali so učeči se odrasli iz Slovenije ter lokalni udeleženci, program pa je povezoval aktivno državljanstvo, kulturno in naravno dediščino, trajnostni turizem, vključevanje skozi temo solidarnosti ter medkulturno učenje, predvsem skozi prizmo kulturne krajine in lokalnega podnebja.

Udeleženci smo Sremske Karlovce spoznavali kot prostor učenja. Pri terenskem delu v zgodovinskem jedru smo raziskovali pomen Trga Branka Radičevića, Patriarškega dvora, Karlovške gimnazije, sicer najstarejše gimnazije v Srbiji, zgrajeno v slogu secesije, z zgodovinsko knjižnico. Gimnazija deluje od leta 1791, v knjižnični zbirki pa imajo 18.000 knjig. Obiskali smo tudi centralno fontan Štirije levi (Četiri lava), Kapelo miru ter druge javne in kulturne prostore. Opazovali smo, kako je dediščina predstavljena obiskovalcem, katere zgodbe oblikujejo identiteto kraja ter kako je mogoče kulturne vsebine približati različnim skupinam. Posebno pozornost smo skozi delavnico tokrat namenili zastopanosti različnih pogledov in nevarnosti poenostavljenih ali stereotipnih predstavitev situacij ali kulture.

Vsebina aktivnega državljanstva je bila tesno povezana z vključevanjem in razumevanjem različnosti. V naše programe izobraževanja že nekaj časa intenzivno uvajamo delavnice za prevencijo predsodkov in medkulturnega razumevanja. Že uvodna izkustvena delavnica je udeležence spodbudila k prepoznavanju prvih vtisov, stereotipov, predsodkov in njihovega vpliva na odnose ter sodelovanjem v skupini. S situacijskimi nalogami, delom v parih in skupinskim pogovorom smo tako naši kot lokalni udeleženci vadili pogled iz perspektive drugega, aktivno poslušanje, spoštljivo komunikacijo in oblikovanje varnega prostora za enakovredno sodelovanje. Pri opazovanju javnih prostorov smo pozneje prepoznavali vidne in nevidne ovire, zaradi katerih nekateri prebivalci ostajajo ob strani, ter iskali možnosti za medkulturno in medgeneracijsko povezovanje.

V delavnici o oblikovanju trajnostnega turizma na podlagi kulturne dediščine smo lokalno dediščino povezovali z izobraževanjem, pripovedovanjem zgodb, tradicijo, lokalnimi proizvodi in odgovornim turizmom. V pogovoru z lokalnimi akterji smo razmišljali o vlogi prebivalcev, društev, kulturnih ustanov, turističnih organizacij in ponudnikov pri ohranjanju dediščine ter razvoju kraja. Obravnavali smo tudi vprašanje, kako v kulturno in družbeno življenje vključiti ljudi in skupine, ki so vanj redkeje vključeni (skozi solidarnostne medgeneracijske iniciative).

Pomemben vsebinski sklop je bil namenjen naravni dediščini in trajnostnim praksam. Udeleženci smo, s primeri dobrih zelenih praks v lokalnem okolju, kot so podunavski rukav, kolesarska trasa Euro vele 6, zaščiteno naravno območje Matej in so bili izvedeni skozi projekte EU, opazovali odnos med krajino, kulturno dediščino in turizmom ter razpravljali o odgovorni uporabi lokalnih virov, lokalnih proizvodih, tradicionalnih znanj, kratkih dobavnih verigah in odgovornem vedenju obiskovalcev. Konkretne lokalne primere smo nato analizirali z vidika njihove trajnosti in možnosti prenosa v domače okolje. Vsak udeleženec je razmislil tudi o spremembi, ki jo lahko uvede v svojem vsakdanjem življenju ali delu.

Metodologija je temeljila na neformalnem, izkustvenem in participativnem učenju. Delavnice so bile dopolnjene s terenskim raziskovanjem opazovanjem, s pogovori z lokalnimi akterji, situacijskimi vajami, delom v parih in manjših skupinah, ustvarjalnimi nalogami, s skupinskimi predstavitvami ter vsakodnevno refleksijo. Udeleženci smo aktivno zbirali primere, postavljali vprašanja, primerjali izkušnje iz različnih okolij in skupaj oblikovali rešitve. Program je bil prilagojen različnim ravnem predhodnega znanja ter je omogočal aktivno vključevanje vseh članov skupine.

V različnih delavnicah (participativna metoda) smo skozi skupine izbrali konkreten izziv lokalne skupnosti, določile cilj in ciljno skupino, prepoznali možne partnerje in vire ter pripravili prve korake manjših vključujočih aktivnosti. V nadaljevanju smo lokalne potrebe povezali z možnostmi evropskega sodelovanja in programa Erasmus+. Tako smo razvijali projektno razmišljanje, pobudo in sposobnost prenosa lokalne ideje v širši evropski kontekst.

Zaključne refleksije, predstavitve skupin in evalvacija so omogočile, da smo udeleženci ozavestili pridobljena znanja in kompetence ter jih povezali s svojim življenjem, delom in domačo skupnostjo. Mobilnost je prispevala k razvoju medkulturnih, zelenih, državljanskih, socialnih, komunikacijskih, projektnih in refleksivnih kompetenc. Udeleženci smo poglobili razumevanje povezav med dediščino, trajnostjo in lokalnim razvojem, okrepili občutek lastne vloge v skupnosti ter oblikovali ideje za nadaljnje sodelovanje med organizacijama in udeleženci.

Domačinom se za vse lepo še enkrat zahvaljujemo, obenem pa se veselimo nadaljnjih skupnih pobud in sodelovanja.

Ono, što nas spaja, od Rimskih Toplica do Sremskih Karlovaca

Sremski Karlovci, 05.10.2026.

S Burjom po Europi u okviru programa Erasmus+

Ono, što nas spaja, od Rimskih Toplica do Sremskih Karlovaca

Naša Erasmus+ grupna mobilnost odraslih polaznika pod nazivom Ono, što nas spaja, od Rimskih Toplica do Sremskih Karlovaca održana je od 1. do 3. oktobra 2026. godine u Sremskim Karlovcima, u Srbiji. Organizovali su je Zavod Burja i organizacija domaćin Matej Terra Ground. U mobilnosti su učestvovali odrasli polaznici iz Slovenije i lokalni učesnici, a program je povezivao aktivno građanstvo, kulturno i prirodno nasleđe, održivi turizam, inkluziju kroz temu solidarnosti i interkulturno učenje, posebno kroz prizmu kulturnog pejzaža i lokalne klime.

Sremske Karlovce upoznavali smo kao prostor učenja. Tokom terenskog rada u istorijskom jezgru istraživali smo značaj Trga Branka Radičevića, Patrijaršijskog dvora i Karlovačke gimnazije, najstarije gimnazije u Srbiji, izgrađene u stilu secesije i poznate po svojoj istorijskoj biblioteci. Gimnazija radi od 1791. godine, a njena bibliotečka zbirka sadrži 18.000 knjiga. Posetili smo i centralnu česmu Četiri lava, Kapelu mira i druge javne i kulturne prostore. Posmatrali smo kako se kulturno nasleđe predstavlja posetiocima, koje priče oblikuju identitet mesta i kako se kulturni sadržaji mogu približiti različitim grupama. Kroz posebnu radionicu pažnju smo posvetili zastupljenosti različitih pogleda i opasnosti od pojednostavljenog ili stereotipnog predstavljanja određenih situacija ili kulture.

Sadržaj aktivnog građanstva bio je usko povezan sa inkluzijom i razumevanjem različitosti. U naše obrazovne programe već neko vreme intenzivno uvodimo radionice namenjene prevenciji predrasuda i razvoju interkulturnog razumevanja. Već je uvodna iskustvena radionica podstakla učesnike da prepoznaju prve utiske, stereotipe i predrasude, kao i njihov uticaj na odnose i saradnju u grupi. Kroz situacione zadatke, rad u parovima i grupni razgovor, učesnici iz Slovenije i lokalni učesnici vežbali su sagledavanje situacije iz perspektive druge osobe, aktivno slušanje, komunikaciju zasnovanu na poštovanju i stvaranje sigurnog prostora za ravnopravno učešće. Tokom kasnijeg posmatranja javnih prostora prepoznavali smo vidljive i nevidljive prepreke zbog kojih pojedini stanovnici ostaju po strani i tražili mogućnosti za interkulturno i međugeneracijsko povezivanje.

U radionici o oblikovanju održivog turizma zasnovanog na kulturnom nasleđu povezivali smo lokalno nasleđe sa obrazovanjem, pripovedanjem priča, tradicijom, lokalnim proizvodima i odgovornim turizmom. U razgovorima sa lokalnim akterima razmišljali smo o ulozi stanovnika, udruženja, kulturnih ustanova, turističkih organizacija i pružalaca usluga u očuvanju nasleđa i razvoju mesta. Razmatrali smo i pitanje kako u kulturni i društveni život uključiti ljude i grupe koji su u njemu ređe zastupljeni, između ostalog kroz solidarne međugeneracijske inicijative.

Važan deo programa bio je posvećen prirodnom nasleđu i održivim praksama. Kroz primere dobrih zelenih praksi u lokalnom okruženju, kao što su dunavski rukavac, biciklistička ruta EuroVelo 6 i zaštićeno prirodno područje Matej, koji su uređeni ili razvijani u okviru projekata Evropske unije, posmatrali smo odnos između pejzaža, kulturnog nasleđa i turizma. Razgovarali smo o odgovornom korišćenju lokalnih resursa, lokalnim proizvodima, tradicionalnim znanjima, kratkim lancima snabdevanja i odgovornom ponašanju posetilaca. Konkretne lokalne primere zatim smo analizirali sa stanovišta njihove održivosti i mogućnosti prenošenja u sopstveno okruženje. Svaki učesnik razmislio je i o promeni koju može uvesti u svoj svakodnevni život ili rad.

Metodologija se zasnivala na neformalnom, iskustvenom i participativnom učenju. Radionice su bile dopunjene terenskim istraživanjem i posmatranjem, razgovorima sa lokalnim akterima, situacionim vežbama, radom u parovima i manjim grupama, kreativnim zadacima, grupnim prezentacijama i svakodnevnom refleksijom. Aktivno smo prikupljali primere, postavljali pitanja, upoređivali iskustva iz različitih sredina i zajedno oblikovali rešenja. Program je bio prilagođen različitim nivoima prethodnog znanja i omogućio je aktivno uključivanje svih članova grupe.

U različitim radionicama, zasnovanim na participativnoj metodologiji, u grupama smo izabrali konkretne izazove lokalne zajednice, odredili ciljeve i ciljne grupe, prepoznali moguće partnere i resurse i pripremili prve korake za realizaciju manjih inkluzivnih aktivnosti. U nastavku smo lokalne potrebe povezali sa mogućnostima evropske saradnje i programa Erasmus+. Na taj način razvijali smo projektno razmišljanje, inicijativnost i sposobnost prenošenja lokalnih ideja u širi evropski kontekst.

Završne refleksije, grupne prezentacije i evaluacija omogućile su nam da prepoznamo stečena znanja i kompetencije i povežemo ih sa svojim životom, radom i lokalnom zajednicom. Mobilnost je doprinela razvoju interkulturnih, zelenih, građanskih, socijalnih, komunikacijskih, projektnih i refleksivnih kompetencija. Produbili smo razumevanje povezanosti nasleđa, održivosti i lokalnog razvoja, ojačali svest o sopstvenoj ulozi u zajednici i oblikovali ideje za nastavak saradnje između organizacija i učesnika.

Domaćinima još jednom iskreno zahvaljujemo na gostoprimstvu, srdačnom prijemu i uspješnoj suradnji te se veselimo budućim zajedničkim inicijativama i novim Erasmus+ projektima.

What Connects Us, from Rimske Toplice to Sremski Karlovci

Sremski Karlovci, 05.10.2026

With Burja Across Europe within the Erasmus+ Program

What Connects Us, from Rimske Toplice to Sremski Karlovci

Our Erasmus+ group mobility for adult learners, entitled What Connects Us, from Rimske Toplice to Sremski Karlovci, took place from 1 to 3 October 2026 in Sremski Karlovci, Serbia. It was organised by Zavod Burja and the host organisation Matea Terra Ground. Adult learners from Slovenia and local participants took part in the mobility. The programme connected active citizenship, cultural and natural heritage, sustainable tourism, inclusion through the theme of solidarity, and intercultural learning, particularly through the perspective of the cultural landscape and local climate.

We explored Sremski Karlovci as a learning environment. During fieldwork in the historic centre, we examined the significance of Branko Radičević Square, the Patriarchal Palace and Karlovci Grammar School, the oldest grammar school in Serbia. The building was designed in the Art Nouveau style and contains a historic library. The school has been operating since 1791, and its library collection comprises 18,000 books. We also visited the central Four Lions Fountain, the Chapel of Peace and other public and cultural spaces. We observed how heritage is presented to visitors, which stories shape the identity of the town and how cultural content can be made accessible to different groups. Through a dedicated workshop, we paid particular attention to the representation of different viewpoints and the risks associated with simplified or stereotypical portrayals of situations or cultures.

The theme of active citizenship was closely connected with inclusion and the understanding of diversity. For some time, we have been systematically introducing workshops on prejudice prevention and intercultural understanding into our educational programmes. The introductory experiential workshop encouraged participants to recognise first impressions, stereotypes and prejudices, as well as their influence on relationships and cooperation within a group. Through situational tasks, pair work and group discussions, both the Slovenian and local participants practised looking at situations from another person’s perspective, active listening, respectful communication and the creation of a safe environment for equal participation. While observing public spaces, we later identified visible and invisible barriers that leave some residents on the margins and explored opportunities for intercultural and intergenerational connection.

In a workshop on developing sustainable tourism based on cultural heritage, we connected local heritage with education, storytelling, tradition, local products and responsible tourism. In discussions with local stakeholders, we reflected on the roles of residents, associations, cultural institutions, tourism organisations and service providers in preserving heritage and supporting local development. We also considered how people and groups who are less frequently represented can be included in cultural and social life, including through solidarity-based intergenerational initiatives.

An important part of the programme focused on natural heritage and sustainable practices. Through examples of good green practices in the local environment, such as the Danube backwater, the EuroVelo 6 cycling route and the protected Matej natural area, which were developed or improved through European Union projects, we examined the relationship between the landscape, cultural heritage and tourism. We discussed the responsible use of local resources, local products, traditional knowledge, short supply chains and responsible visitor behaviour. We then analysed specific local examples in terms of their sustainability and their potential for transfer to our own communities. Each participant also reflected on a change they could introduce into their everyday life or work.

The methodology was based on non-formal, experiential and participatory learning. The workshops were complemented by field research and observation, discussions with local stakeholders, situational exercises, work in pairs and small groups, creative tasks, group presentations and daily reflection. We actively collected examples, asked questions, compared experiences from different environments and developed solutions together. The programme was adapted to different levels of prior knowledge and enabled all members of the group to participate actively.

Through various workshops based on participatory methods, we worked in groups to select concrete challenges faced by the local community, define objectives and target groups, identify potential partners and resources, and prepare the first steps for small-scale inclusive activities. We then connected local needs with opportunities for European cooperation and the Erasmus+ programme. In this way, we developed project-oriented thinking, initiative and the ability to transfer local ideas into a broader European context.

The final reflections, group presentations and evaluation enabled us to recognise the knowledge and competences we had acquired and connect them with our lives, work and local communities. The mobility contributed to the development of intercultural, green, civic, social, communication, project-planning and reflective competences. We deepened our understanding of the connections between heritage, sustainability and local development, strengthened our awareness of our own role in the community, and developed ideas for continued cooperation between the organisations and participants.

We would like to express our sincere gratitude to our hosts for their warm hospitality, excellent cooperation and inspiring programme. We look forward to continuing our collaboration through future joint initiatives and Erasmus+ projects.

FOTO

Vizitka

Zavod Burja
Ulica XIV. Divizije 10
3272 Rimske Toplice
e: info@zavod-burja.si
M: +386 41 577 074

Varstvo osebnih podatkov

Akreditacija Erasmus+ podeljena Zavodu Burja

Partnerji

PartnerjiPartnerji

Partnerji

PartnerjiPartnerji
Ministrstvo za kulturo Republike Slovenije je dne 17.12.2019 Zavodu Burja podelilo Status organizacije v javnem interesu na področju kulture.
Z Erasmus+ do novih znanj o aktivnem državljanstvu, vključevanju priseljencev... Metode dela v medkultunem dialogu
Scroll to top